Što je autoimuni hepatitis (AIH)?
Autoimuni hepatitis (AIH) je kronična upala jetre do koje dolazi kada vlastiti imunološki sustav napada stanice jetre dovodeći time do progresivnog oštećenja jetrenog tkiva. Ukoliko se ne liječi, kronična upala može dovesti do slabljenja jetrene funkcije, stvaranja ožiljaka a na kraju i ciroze jetre. Bolest se može javljati samostalno, ali može biti udružena i s drugim autoimunim bolestima jetre poput primarnog bilijarnog kolangitisa i primarnog sklerozirajućeg kolangitisa. Autoimuni hepatitis nije zarazna bolest i ne može se prenijeti na drugu osobu.
Tko najčešće obolijeva od ove bolesti?
AIH se može javiti u bilo kojoj dobi neovisno o spolu. Ipak, najčešće se javlja kod žena mlađe i srednje životne dobi. Učestalost pojave bolesti u Europi je 0.9 do 2 nova slučaja godišnje na 100 000 stanovnika.
Koji je uzrok nastanka bolesti i koji su simptomi ?
Sam uzrok nastanka bolesti nije jasan. Smatra se da se bolest javlja u bolesnika s genetskom predispozicijom kod kojih neki od okolišnih faktora uzrokuje samu pojavu bolesti. Većina bolesnika s AIH-om nema simptoma. Kada su simptomi prisutni, najčešći simptom je umor nakon kojeg slijede žutica, svrbež, kožni osipi i gubitak apetita.
Kako se postavlja dijagnoza autoimunog hepatitisa?
S obzirom da većina bolesnika nema simptoma, na dijagnozu se obično posumnja nakon rutinskog vađenja krvi prilikom kojeg se zabilježe povišene vrijednosti jetrenih enzima. Većina bolesnika potom bude upućena gastroenterologu, koji na temelju dodatne obrade postavi dijagnozu bolesti. Nalazi koji upućuju na dijagnozu bolesti su povišene vrijednosti određenih proteina u krvi poput imunoglobulina (IgG), te prisutnost specifičnih autoantitijela iz krvi. Za definitivnu potvrdu bolesti potrebno je učiniti i biopsiju jetre, proceduru prilikom koje se uzme mali komadić tkiva jetre koji se potom pregledava pod mikroskopom. Ovom procedurom osim potvrde dijagnoze, dobivamo informaciju i o težini same upale te eventualne prisutnosti drugih pridruženih bolesti jetre.
Od čega se sastoji liječenje i kako se prate bolesnici s AIH-om?
Cilj liječenja je smanjiti upalu u jetri i time spriječiti napredovanje bolesti. Iako postoji određena skupina bolesnika kojima neće biti potrebno liječenje, većina će ipak trebati započeti s terapijom nakon postavljanja dijagnoze. Osnova terapije su kortikosteroidi, u početku s višim dozama do postizanja smirivanja bolesti, a potom i u nižim za sprječavanje povrata upale. S tim ciljem često se koriste i brojni drugi imunosupresivni lijekovi o kojima zajedno s pacijentom odlučuje specijalist gastroenterologije. Bolesnici se po uvođenju terapije kontroliraju u nešto češćim intervalima radi laboratorijskih kontrola i procjene učinka terapije, a kasnije u slučaju postizanja adekvatnog odgovora rjeđe, jednom u 3 do 6 mjeseci.
Može li se ikada prestati uzimati terapija?
Kod određene manje skupine bolesnika koji zadovolje određene uvjete (laboratorijski nalazi, dužina trajanja remisije bolesti i kontrolnog mikroskopskog nalaza tkiva jetre,) može se ukinuti sva terapija uz pažljivo daljnje praćenje s obzirom na ipak veliku mogućnost povrata aktivnosti bolesti.
Autoimuni hepatitis i trudnoća
Pacijentice koje imaju autoimuni hepatitis i koje se liječe mogu uspješno zatrudnjeti i roditi. Lijekovi koji se obično koriste za liječenje ove bolesti su sigurni za korištenje tijekom trudnoće. Ipak, preporuča se prije planiranja trudnoće obaviti konzultacije s gastroenterologom radi eventualne korekcije terapije. Prekid terapije u trudnoći se ne preporuča jer može dovesti do ponovne aktivacije bolesti. Trudnice s autoimunim hepatitisom moraju biti u redovitim kontrolama gastroenterologa tijekom trudnoće i nakon poroda radi ranog prepoznavanja povrata bolesti.
Kakva je dugoročna prognoza pacijenata s autoimunim hepatitisom?
Adekvatno liječenje može dovesti do kontrole upale, prevencije nastanka ožiljaka u jetri i razvoja ciroze te je dugoročna prognoza takvih pacijenata dobra. Kod bolesnika koji se ne liječe, koji ne postignu adekvatan odgovor na liječenje ili se bolest prepozna u uznapredovalim stadijima, može doći do razvoja ciroze jetre i njenih komplikacija.
Kako naći specijalistu za autoimuni hepatitis?
Autoimuni hepatitis je rijetka bolest stoga svaki liječnik ne posjeduje iskustvo u liječenju. Osobe s AIH-om trebaju voditi liječnici s iskustvom. Za savjet se obratite Zakladi za rijetke bolesti jetre koja će vas uputiti na domaće stručnjake.
Tekst sastavio: Vibor Šeša, dr.med.
Referentni centar za kronične bolesti jetre
Zavod za gastroenterologiju i hepatologiju
KBC Zagreb
Izjava odricanja
Besplatne informacije na našoj web stranici sastavljene su prema našim najboljim saznanjima kako bi zainteresiranim čitateljima pružile početni uvid u moguće bolesti i mogućnosti liječenja. Namijenjene su isključivo u informativne svrhe i ni u kojem slučaju ne zamjenjuju osobni savjet, pregled ili dijagnozu ovlaštenih liječnika.