Povjerenje između liječnika i pacijenta temelj je kvalitetne zdravstvene skrbi. No što kada pacijent osjeća da ga liječnik ne čuje, da umanjuje njegove tegobe ili ih pripisuje stresu, dobi ili psihičkom stanju? Sve češće se za takva iskustva koristi pojam medicinski gaslighting.
Medicinski gaslighting označava situaciju u kojoj zdravstveni djelatnik umanjuje, ignorira ili dovodi u pitanje simptome koje pacijent prijavljuje. Najčešće se javlja kod osoba koje boluju od tzv. nevidljivih bolesti odnosno stanja koja se teško dijagnosticiraju, čiji su simptomi promjenjivi, a nalazi često ne pokazuju očite nepravilnosti. U tim slučajevima pacijent se može osjećati kao da ga nitko ne shvaća ozbiljno, iako su tegobe stvarne i utječu na svakodnevni život.
Ovaj problem nije vezan uz zlu namjeru zdravstvenih radnika. Razlozi često uključuju preopterećenost sustava, nedostatak vremena i/ili ograničeno znanje o rijetkim bolestima ili specifičnim stanjima. Ipak, posljedice po pacijenta mogu biti ozbiljne, od kašnjenja u postavljanju dijagnoze do uskraćivanja daljnjih pretraga i liječenja.
Jedna od čestih pojava u takvim situacijama je pripisivanje simptoma psihičkom stanju pacijenta, bez temelja u provedenim dijagnostičkim postupcima. Pacijent tada ostaje bez odgovora, a njegove tegobe ostaju neprepoznate. U nekim slučajevima dolazi i do uskraćivanja medicinskih usluga, poput odbijanja izdavanja uputnice za dodatne pretrage, što dodatno otežava pristup kvalitetnoj skrbi.
Iskustva pacijenata pokazuju da medicinski gaslighting ostavlja trajan trag. Osim fizičke nelagode i odgođenog liječenja, pacijenti često osjećaju tjeskobu, gubitak povjerenja u zdravstveni sustav te strah od budućih pregleda. Neki prestaju tražiti pomoć, što može imati dugoročne posljedice po zdravlje.
Važno je naglasiti da pacijent ima pravo na poštovanje i pažnju. Ako osjetite da vas liječnik ne sluša ili umanjuje vaše simptome, pokušajte se pripremiti za pregled. Zabilježite što osjećate, koliko dugo traje i kako utječe na vaš život, jasno izrazite zabrinutost i zatražite pojašnjenje ili dodatne pretrage. Ako niste zadovoljni razgovorom ili osjećate da vaše tegobe nisu uzete ozbiljno, imate pravo potražiti drugo mišljenje.
Kvalitetna zdravstvena skrb temelji se na međusobnom povjerenju, slušanju i poštovanju. Vaši simptomi i iskustva su važni, bez obzira na to koliko ih je teško objasniti ili dokazati. Nitko ne poznaje vaše tijelo bolje od vas. Ako osjećate da nešto nije u redu, vjerujte sebi i nastavite tražiti odgovore.
Medicinski gaslighting predstavlja ozbiljan, često neupućen način invalidacije pacijenta. Najčešće nije motiviran zlom namjerom, već sistemskim pritiscima, implicitnim (nesvjesnim) predrasudama i neadekvatnim komunikacijskim obrascima. Kritični koraci za prevenciju uključuju kontinuirano osnaživanje pacijenata (pisanje simptoma, postavljanje pitanja, potražnje druge mišljenja) te sustavne promjene u kliničkom okruženju koje potiču empatiju, slušanje i zajedničko odlučivanje.
Izvori
https://www.health.harvard.edu/staying-healthy/what-to-do-about-medical-gaslighting
https://www.massgeneral.org/news/research-spotlight/narrative-review-medical-gaslighting
https://www.verywellmind.com/what-is-medical-gaslighting-6831284
https://www.self.com/story/medical-gaslighting
https://repozitorij.ffzg.unizg.hr/islandora/object/ffzg:9797/datastream/PDF/view
