Sinusoidalni opstruktivni sindrom (SOS)
Što je Sinusoidalni opstruktivni sindrom (SOS)?
Sinusoidalni opstruktivni sindrom, ranije poznat kao veno-okluzivna bolest jetre, rijetko je stanje u kojem dolazi začepljenja sinusoida (krvožilnih struktura u jetri), stvarajući prepreku protoku krvi. Bolest nije zarazna i ne prenosi sena druge osobe.
Tko najčešće obolijeva od SOS?
Većina slučajeva sinusoidalnog opstruktivnog sindroma javlja se nakon ciklusa kemoterapije i zračenja kod transplantacije krvotvornih matičnih stanica (engl. Hematopoietic Stem Cell Transplantation, HSCT). Međutim, manje od 5% pacijenata razvije SOS nakon HSCT. Poznato je da i drugi toksini i lijekovi mogu uzrokovati SOS, među njima i neki imunosupresivni lijekovi, kao i terapije na bazi biljaka.
Koji su uzroci SOS-a?
Sinusoidalni opstruktivni sindrom se uglavnom javlja, ako ne i jedino, nakon izlaganja lijeku ili toksinu.
- Kemoterapeutici: busulfan, ciklofosfamid, melfalan, karmustin (BCNU), tiotepa, dakarbazin, karboplatin, cisplatin i oksaliplatin…
- Imunosupresivni lijekovi: azatioprin, merkaptopurin i tioguanine…
- Pirolizidinski alkaloidi koji se nalaze u mnogim biljkama i grmlju (čaj od grmlja i kontaminacija izvora hrane poput riže ili pšenice korovom ili biljkama koje sadrže pirolizidin)
Koji su simptomi SOS-a?
Kod sinusoidalne opstrukcije protok krvi iz jetre je oslabljen te kao rezultat toga jetra raste, što može uzrokovati bol. Tekućina se može nakupljati u abdomenu (ascites) ili u nogama (edem nogu) što dovodi do porasta tjelesne mase. Funkcija jetre može biti oštećena što dovodi do žutila kože i bjeloočnica (ikterus) i promjene mentalnog statusa (jetrena encefalopatija).
Kako se dijagnosticira sinusoidalni opstruktivni sindrom?
Biopsija jetre i istovremeno mjerenje gradijenta jetrenog venskog tlaka najpouzdaniji je način dijagnoze. Biopsija je proces kojim se uz pomoć posebne igle kroz kožu, uzima mali komadić jetre kako bi se obradio pod mikroskopom (histološka analiza). Histologija jetre pokazuje začepljenje sinusoida s nekrozom hepatocita i krvarenjem. Također, važno je isključiti i druge uzroke bolesti jetre krvnim pretragama i radiološkim metodama.
Kako se liječi SOS?
U prvom razdoblju nakon HSCT preporučuje se preventivno liječenje ursodeoksikolnom kiselinom (UDCA). Liječenje SOS-a općenito je usmjereno na simptome i može uključivati diuretike (za odstranjenje viška tekućine). U teškim slučajevima, defibrotid, indiciran je lijek za razrjeđivanje krvi. U rijetkim slučajevima, kada je hematološka bolest izliječena, transplantacije jetre je moguća opcija liječenja. U pojedinim slučajevima potreban je transjugularni intrahepatični portosistemski šant (TIPS) u svrhu liječenja ascitesa.
Kako da se brinem za sebe?
Budući da je kod SOS-a oštećenje jetre već prisutno, bitno je spriječiti daljnje oštećenje jetre striktnim izbjegavanjem hepatotoksičnih lijekova u drugih tvari. Nužno je izbjegavati alkohol. Vrlo je važno redovito raditi krvne pretrage, slikovne pretrage i ambulantne preglede hepatologa.
Kako naći specijalistu za sinusoidalni opstruktivni sindrom?
Sinusoidalni opstruktivni sindrom je rijetka bolest stoga svaki liječnik ne posjeduje iskustvo u liječenju. Osobe s SOS-om trebaju voditi liječnici s iskustvom. Za savjet se obratite Zakladi za rijetke bolesti jetre koja će vas uputiti na domaće stručnjake.
Tekst sastavila: dr.sc. Ana Ostojić, dr.med.
Referentni centar za kronične bolesti jetre
Zavod za gastroenterologiju i hepatologiju
KBC Zagreb
Izjava odricanja
Besplatne informacije na našoj web stranici sastavljene su prema našim najboljim saznanjima kako bi zainteresiranim čitateljima pružile početni uvid u moguće bolesti i mogućnosti liječenja. Namijenjene su isključivo u informativne svrhe i ni u kojem slučaju ne zamjenjuju osobni savjet, pregled ili dijagnozu ovlaštenih liječnika.